Otkrivena bista Slavoljubu Slavku Vorkapiću u Rumi

Nezavisni filmski centar Vorki Tim Ruma, od svog osnivanja 2005. godine neumorno nastavlja svoju misiju istraživanja i prezentovanja života i dela velikana filmske umetnosti, sa naših prostora – Slavoljuba Slavka Vorkapića, u saradnji sa Кulturnim centrom „Brana Crnčević“ , Gradskom bibliotekom „Atanasije Stojković” Ruma , Zavičajnim muzejom Ruma, Akademskim filmskim centrom Doma kulture Studentski grad, Novi Beograd i drugim institucijama i pojedincima iz zemlje i sveta.

Prvo spomen obeležje u svetu, spomen ploču Vorkapiću postavili smo u Dobrincima, Slavkovom rodnom mestu,  2006. godine u saradnji sa Mesnom zajednicom Dobrinci i Opštinom Ruma. I evo, 17. godina kasnije otkrivamo novi spomenik-bistu Slavku Vorkapiću.

Pokrovitelj je opet Opština Ruma, a bista, kao i predhodno spomen ploča u Dobrincima, je rad rumskog vajara, i član Vorki tima, Branislava Crvenkovića.

Кo je Slavko Vorkapić i zašto je značajan za nas i za svet filmske umetnosti?

Slavoljub Slavko Vorkapić rođen je u Dobrincima,  na današnji dan , dakle, 17. marta 1894, gde je i kršten u Pravoslavnoj crkvi. Školovao se i živeo u Sremskoj Mitrovici, Zemunu, Beogradu, Pešti i Parizu. Po vokaciji je bio slikar, ali je imao snažno interesovanje za film.

1921. godine stiže u Holivud, gde je najpre epizodista, a zatim teoretičar filma, da bi 1928. godine filmom „Život i smrt holivudskog statiste, 9413“, prvim američkim ekspresionističkim filmom, postao deo holivudske industrije, gde radi kao majstor montažnih sekvenci u filmovima poznatih holivudskih reditelja, i postiže veliki uspeh 

od 1948. je profesor filma na Univerzitetu Južne Кalifornije u Los Anđelesu.

1952. na poziv jugoslovenskih vlasti dolazi u Beograd, i prenosi svoje bogato filmsko znanje i iskustvo mladim filmskim umetnicima Jugoslavije.

1955. snima svoj dugometražni film Hanka, i to je prvi Jugoslovenski film u takmičenju za zlatnu palmu u Кanu.

Šesdesetih godina na poziv svojih bivših studenata, u Americi, drži predavanja o filmu „Vizuelna priroda filma“, koja su bila veoma posećena i imala velikog odjeka.

Vorkapićeva zaostavština

Vorkapić je bio majstor montažnih sekvenci u velikom broju holivudskih filmova na kojima je sarađivao kao umetnik montaže, bilo kao stručnjak za razne umetničke, svetlosne, vizuelne efekte, bilo kao majstor u osvetljavanju izvesnih tema putem simbola psihološkim ili ritmičkim naglašavanjem asocijacija.

Mister Vorki, kako su ga zvale američke kolege, je bio zastupnik shvatanja filma kao specifičnog i autohtonog medijuma koji se može tumačiti sa stanovišta psihologije geštalta, on u filmu vidi dinamično-plastični vizuelni potencijal nezavisan od pozorišta, literature ili bilo koje druge umetničke discipline.

Verovao je da je stvaranje filma u osnovi umetnost a ne industrija.

Prvi je uveo pojam kinestezija u filmski svet, dajući mu nova značenja.

Termin Vorkapič u filmskoj montaži označava brzo ređanje kadrova koji uglavnom simbolizuju prolazak vremena, dolazi u delu priče kada je poželjno reći što više za što manje vremena i najbitnije stavke i simboliku ‘smestiti’ između dva poglavlja priče.

Nadam se da smo vam zagolicali maštu i da će neki od vas i sami nastaviti da istražuju značaj Slavka Vorkapića za današnji svet umetnosti a pre svega filma, a bista će biti stalni podsetnik da je naš čovek (Slavko Vorkapić) u jednom trenutku  dvadesetog veka, bio najznačajniji svetski vizionar filmske umetnosti, a Ruma još jednom pokazuje da zna da ceni prave vrednosti i svoje znamenite ličnosti.

Bista je, postavljena ispred Kulturnog centra “Brana Crnčević” Ruma, rad vajara Branislava Crvenkovića, kao plod izuzetnog pregalaštva i ljubavi Vorki tima, otkrili su je njegovi poslenici Dragan Cakić, Milan Milosavljević i Marko Kostić. 

Po rečima autora biste Branislava Crvenkovića materijal za bistu je mešavina mermernog granulata i mermerna smola.